MKM specijalistička ordinacija
Slušni aparati za aktivan i ispunjen život – simbol snage, brzine i vitalnosti u MKM ordinaciji u Beogradu.

Slušni aparati – unapređenje sluha uz stručnu ORL dijagnostiku u Beogradu

Korisnici slušnih aparata S PRAVOM očekuju bolji kvalitet života u odnosu na one koji ih ne nose uprkos oštećenju sluha, ali i generalno bolje zdravlje.

Oni koji nose slušne aparate se manje zatvaraju u sebe i više se socijalizuju od onih koji ih ne nose. Takođe, bolje komuniciraju sa ljudima oko sebe i kvalitetnije uspostavljaju odnose. Zašto onda skoro 20% njih želi da vrati aparat, ne nosi aparat ili ga nerado nosi?

Glavni razlozi za to, koji pri tome NE SMEJU da postoje, su:

  • Aparat nije zadovoljio očekivanja
  • Pozadinska buka
  • Pištanje aparata / mikrofonija
  • Slaba korist od aparata
  • Neudobnost
  • Loš odnos cena / kvalitet
  • Loš kvalitet zvuka
  • Nemogućnost korišćenja telefona
  • Predrasude
  • Otežano korišćenje aparata
  • Nepouzdanost aparata
  • Nepredusretljiost osobe koja podešava slušni aparat

Slusni aparati - tipovi slusnih aparata

Jedna od od osnovnih predrasuda, sa kojom se često susrećemo jeste da slušni aparat mora da pišti, ne daje nikakvo poboljšanje u komunikaciji i često se korisnik na njega nikako ne navikne (što često čujemo od rodbine ili komšija).

Osnova od koje polazimo u radu sa korisnicima jeste da slušni aparat NE SME DA PIŠTI, jer ukoliko pištanje postoji, aparat nije odgovarajući, nije adekvatno naštelovan, oliva po meri nije dobro urađena ili je zapušen ušni kanal cerumenom.

Nošenje slušnih aparata zahteva i određeni vremenski period adaptacije. Potrebno je da se naviknete na zvuke koje godinama niste čuli i da počnete da ih razlikujete, zbog čega je potrebno postepeno pojačavati slušni aparat i sa Vašim lekarom / defektologom / rehabilitatorom, postepeno raditi na adaptaciji.

Na sreću, savremeni slušni aparati omogućavaju da se reše svi ovi problemi u najvećoj meri nude mnogo veći izbor tipova i modela koji će biti tako izabrani da NE MORATE da imate gore navedene probleme. Naravno, to mnogo zavisi i od Vašeg lekara / audiologa koji vrše izbor najboljeg slušnog aparata za Vas, vrše podešavanje izabranog aparata i redovno rade sa Vama.

Uzroci gubitka sluha

Određeni uslovi, uključujući godine, bolest i genetiku, mogu doprineti gubitku sluha. Tokom nekoliko poslednjih decenija, moderan način života je dodao veliku količinu novih elemenata na listu stvari koje mogu uticati na gubitak sluha, poput određenih lekova, izvora jake, stalno prisutne buke i dr.

Godine su najčešći uzrok slabljenja sluha. Jedna od tri osobe u dobu između 65 i 74 godina starosti ima neki oblik gubitka sluha. Posle 75-e godine života, ovaj procenat oštećenja sluha raste tako da se javlja kod svake druge osobe.

Naučnici ne razumeju u potpunosti razlog zbog koga sluh slabi sa godinama života. Moguće je da izlaganje buci i drugim faktorima tokom života lagano “troši” delikatnu mehaniku uva. Geni takođe igraju veliku ulogu u gubljenju sluha.

Buka deluje negativno na sluh ukoliko je velika i u kontinuitetu. Na nekim radnim mestima, uvo je izloženo visokom nivou buke, svakoga dana te tako 44% stolara i 48% vodoinstalatera pate od oštećenog sluha. Takođe, na listi profesija rizičnih za sluh su vojska, rudarstvo, proizvodnja, poljoprivreda, prevoz i dr.

Čak i muzičari koji komponuju muziku za naše uši, snose rizik od gubitka sluha zbog stalne izloženosti buci. Neki od njih nose čepiće za zaštitu od buke. Čepići za zaštitu od buke omogućavaju muzičarima da čuju muziku kvalitetno, a istovremeno eliminišu opasnost od oštećenja sluha zbog buke.

Određeni lekovi mogu da utiču na gubitak ili slabljenje sluha. Više je od 200 lekova i hemikalija za koje se zna da mogu da mogu da izazovu oštećenje sluha kao neželjno dejstvo tokom lečenja neke bolesti.

Na ovoj listi nalaze se neki antibiotici, lekovi za hemoterapiju, aspirin, diuretici Henleove petlje, lekovu za lečenje malarije, i nekoliko lekova za lečenje erektilne disfunkcije.

Klasifikacija tipova oštećenja sluha

Oštećenja sluha su kategorizovana po svom tipu, dubini, i godinama kada je oštećenje nastupilo (pre ili nakon što je govor naučen). Takođe, oštećenje sluha može biti u samo jednom uvu (unilateralno), ili u oba uva (bilateralno). Postoje tri glavna tipa oštećenog sluha, konduktivno oštećenje, senzorineuralno oštećenje i kombinacija ova dva tipa, takozvano mešovito oštećenje sluha.

Konduktivno oštećenje sluha

Ovo oštećenje sluha je prisutno kada zvuk ne dopire do unutrašnjeg uva tzv. kohlee. Do ovoga može doći ukoliko je slušni kanal opstruisan, kod poremećaja bubne opne ili  poremećaja pokretljivosti lanca slušnih koščica u srednjem uvu. Bubna opna može da ima defekte, od malih do totalnih, što rezultuje oštećenjem sluha različitog stepena. Ožiljno tkivo nakon infekcija uva može takođe da utiče na disfunkciju bubne opne kao i kada je ona uvučena ili prirasla uz medijalni zid šupljine srednjeg uva. Hronično zapaljenje srednjeg uva (relativno česta dijagnoza), može da izazove oštećenje bubne opne ili slušnih koščica, ili oba. Operacija se često preduzima, ali nije uvek uspešna.

Disfunkcija tri male kosti u srednjem uvu (malleus, incus i stapes), može da izazove konduktivno oštećenje sluha. Pokretljivost lanca slušnih koščica može da bude ometena iz različitih razloga kao napr.zbog infekcije, prekida lanca slušnih koščica usled traume, okoštavanje na prelazu u kohleu i dr.

Ova vrsta oštećenja sluha se uglavnom koriguje slušnim aparatom, ili implantima srednjeg uva koji su veoma skupi.

Senzorineuralno oštećenje sluha

Ovaj tip oštećenja sluha je uzrokovan disfunkcijom unutrašnjeg uva odnosno kohlee i/ili nerva koji sprovodi  impulse od kohlee do centra za sluh u mozgu kao i oštećenjem u mozgu.

Najčešći uzrok senzorineuralnog oštećenja sluha je oštećenje ćelija u kohlei.

Ovaj tip oštećenje sluha se u najvećem broju slučajeva odlično koriguje slušnim apartima. Kohlearni implanti mogu da pomognu sa ovim tipom oštećenja sluha, ali su veoma skupi i takođe prilično vidljivi.

Mešovito oštećenje sluha

Ova vrsta oštećenja je kombinacija dva tipa koje smo prethodno pomenuli. Pored konduktivnog oštećenja, prisutna je i senzorineuralna komponenta. Ukoliko je uvo suvo i nije inficirano, kanalni ili zaušni aparat mogu da budu odgovarajuće rešenje. Ukoliko, međutim, uvo curi, potrebno je da lekar prvo sanira infektivni proces.

Prelingvalna gluvoća

Ova vrsta gluvoće je ona koja je nastala pre nego što je naučen govor. Može nastati zbog urođenog stanja ili zbog gubitka sluha u ranom detiljstvu. Prelingvalna gluvoća utiče na sposobnost da se govor nauči.

Postlingvalna gluvoća

Javlja se nakon što je govor naučen. Može nastati zbog oboljenja, traume ili kao neželjeni efekat nekog leka. Gubitak sluha obično nastaje postepeno i uvek ga pre primete ljudi iz najbližeg okruženja, daleko pre nego što osoba oštećenog sluha prizna da je slabije čuje.

Uobičajen tretman uključuje slušne aparate, kohlearne implante, implante srednje uva, implante za koštanu vodljivost, i učenje čitanja sa usana.

Postlingvalna gluvoća je mnogo češća nego prelingvalna gluvoća. Oni koji gube sluh tokom kasnijeg perioda života, kao što je kasna adolescencija ili tokom odrasle dobi suočavaju se sa drugačijim izazovima.

Unilateralno i bilateralno oštećenje sluha

Osobe sa unilateralnim oštećenjem sluha odnosno sa gluvoćom na jednom uvu imaju poteškoća da:

  • Čuju sagovornika sa strane oštećenog uva
  • Lokalizacijom izvora zvuka
  • Razumevanjem govora u prisustvu pozadinske buke

U uslovima tišine, diskriminacija reči je gotovo identična kao kod onih sa normalnim sluhom. Međutim, u bučnom okruženju, diskriminacija govora individualno varira od blagog do težeg oštećenja.

Rano prepoznavanje oštećenog sluha i aplikacija potrebnog pomagala je od najveće važnosti za očuvanje sluha.

Tipovi slušnih aparata

BTE – Slušni aparat smešten iza uva.

Aparat se nalazi iza uva u malom plastičnom kućištu. Konektovan je sa uvom preko olive i providne cevčice. Ovaj stil aparata je najčešći izbor za decu zbog toga što može da se adaptira njihovom razvijanju jednostavnom promenom olive. Ova vrsta slušnih aparata je veoma jednostavna za održavanje a vek baterije je duži nego kod kanalnih ili minijaturnih zaušnih aparata.

Slusni aparati - Slušni aparat iza uva

Slusni aparat BTE

Slusni aparati - Slušni aparat iza uva

Slušni aparati - Slušni aparati Mini BTE - iza uva

Slušni aparati Beograd

Slušni aparati Mini BTE - iza uva

Mini BTE – Minijaturni slušni aparat smešten iza uva

U ovu kategoriju slušnih aparata spadaju aparati najnovije generacije. Veoma tanka cevčica povezuje aparat i minijaturnu olivu (može se takođe koristiti i oliva standardne veličine). Povećan je komfor nošenja slušnog aparata a zvuk je prirodan, oštar i čist. Veoma je diskretnog izgleda pa predstavlja veoma čest izbor.

ITE – Slušni aparat u uvu

Delovi slušnog aparata se nalaze u ušnoj školjci i u spoljašnjem slušnom kanalu. ITE aparati su nešto veći od ITC/CIC aparata. Diskretni su a prednost im je nešto veća i trajnija baterija nego kod ITC/CIC aparata. Lakši su za manipulaciju od još manjih aparata.

Slusni aparati - Slušni aparat iza uva

Slučni aparati Beograd

Slušni aparati - Slušni aparat u uvu ITE

Slušni aparat CIC (completely in canal) – gotovo nevidljivo rešenje za blagi do umereni gubitak sluha u MKM ordinaciji u Beogradu.

Slušni aparati Beograd

Slušni aparati - Slušni aparat u kanalu CIC

ITC i CIC – Slušni aparati koji se nalaze u kanalu odnosno potpuno su skriveni i nevidiljivi

Ova vrsta slušnih aparata nalazi se u izuzetno malim kućištima koja su delom odnosno kompletno smeštena u ušnom kanalu. Predstavljaju najmanje slušne aparate od gore navedenih kategorija aparata. Nude kozmetičke i čujne prednosti.

Nekim korisnicima može da bude otežana manipulacija minijaturnim delovima ove vrste slušnog aparata.

Iznenadni gubitak sluha – Naučni i klinički uvidi

Stručni medicinski dokument namenjen dubljem razumevanju uzroka i lečenja iznenadnog gubitka sluha.
Autor: Prim. Mr Sci. Med. Dr Marianne Vidojević

PDF format, stručno-medicinski sadržaj.

Dokument je edukativnog karaktera i namenjen je dodatnom informisanju. Nije zamena za individualnu lekarsku procenu ili konsultaciju!

MKM na svečanoj dodeli slušnih aparata u Obrenovcu.

Donacija slušnih aparata kao deo društveno odgovornog rada

U okviru društveno odgovornog rada, MKM specijalistička ordinacija sprovodi program donacije slušnih aparata namenjen osobama sa trajnim oštećenjem sluha koje nemaju mogućnost adekvatne slušne rehabilitacije. Video prikazuje deo aktivnosti usmerenih na unapređenje kvaliteta života, socijalne uključenosti i komunikacije osoba sa oštećenjem sluha.

Program donacije sprovodi se u skladu sa stručnim kriterijumima i individualnom procenom potreba korisnika.

Slušni aparati – Pitanja i odgovori

Kakva je veza između gubitka sluha i demencije?

Savremena istraživanja pokazuju da neliječeni gubitak sluha predstavlja značajan faktor rizika za kognitivni pad i demenciju. Smanjena slušna stimulacija može dovesti do promena u moždanim centrima zaduženim za obradu zvuka i jezika. Rehabilitacija sluha pomoću slušnih aparata može doprineti očuvanju kognitivnih funkcija i smanjenju tog rizika.

Da li se slušni aparati koriste nakon iznenadnog gubitka sluha?

Da. Ukoliko nakon lečenja iznenadnog senzorineuralnog gubitka sluha zaostane rezidualno oštećenje, slušni aparati mogu imati važnu ulogu u rehabilitaciji sluha i poboljšanju kvaliteta života. Aparati se uvode nakon stabilizacije sluha, na osnovu kontrolnih audioloških nalaza.

Kako se bira odgovarajući slušni aparat?

Izbor slušnog aparata zasniva se na:

  • stepenu i tipu gubitka sluha
  • obliku i anatomiji uva
  • svakodnevnim slušnim potrebama pacijenta
  • životnom stilu i okruženju

Proces uključuje individualno podešavanje i probni period, kako bi se postigao optimalan rezultat.

Da li je potrebno privikavanje na slušni aparat?

Da. Period adaptacije je normalan i može trajati nekoliko nedelja. Tokom tog vremena mozak se ponovo navikava na zvučne informacije koje ranije nije jasno registrovao. Redovne kontrole i fino podešavanje aparata deo su uspešne rehabilitacije.
Brzina privikavanja zavisi od toga koliko dugo živite sa slabijim sluhom, koliko dobro je aparat naštelovan kao i od kvaliteta aparata na prvom mestu.

Da li slušni aparati rešavaju problem zujanja u uvu (tinitusa)?

Kod određenog broja pacijenata, poboljšanje sluha pomoću slušnih aparata može dovesti do smanjenja subjektivnog doživljaja tinitusa, naročito kada je zujanje povezano sa gubitkom sluha. Efekti mogu varirati od osobe do osobe.

Koliko često su potrebne kontrole?

Nakon prvog podešavanja preporučuju se redovne kontrole, posebno u početnom periodu. Kasnije se kontrole obavljaju po potrebi, radi prilagođavanja aparata eventualnim promenama sluha ili životnih uslova kao i zbog redovnog servisiranja.

Da li slušni aparati zahtevaju održavanje?

Da. Redovno čišćenje, pravilno čuvanje i povremena servisna kontrola neophodni su za dugotrajan i pouzdan rad slušnog aparata. Pacijenti dobijaju detaljna uputstva o održavanju prilikom preuzimanja aparata.

Kada su slušni aparati potrebni?

Slušni aparati se preporučuju kada postoji trajni ili dugotrajni gubitak sluha koji utiče na razumevanje govora, komunikaciju i kvalitet svakodnevnog života. O potrebi za slušnim aparatom odlučuje se nakon ORL pregleda i audiološkog testiranja, kada se proceni da medicinskim lečenjem nije moguće dodatno poboljšanje sluha.

Da li su slušni aparati namenjeni samo starijim osobama?

Ne. Iako je gubitak sluha češći u starijoj životnoj dobi, slušni aparati se koriste i kod mlađih osoba, kao i kod pacijenata sa iznenadnim, profesionalnim ili postinfektivnim gubitkom sluha. Odluka o nošenju aparata zavisi od stanja sluha, a ne od godina.

Da li nošenje slušnog aparata može pogoršati sluh?

Ne. Pravilno podešeni slušni aparati ne oštećuju sluh. Naprotiv, omogućavaju bolju slušnu stimulaciju i smanjuju napor pri slušanju, što može doprineti očuvanju preostalih slušnih i kognitivnih funkcija.

Koliko je važno započeti rehabilitaciju sluha na vreme?

Rana rehabilitacija sluha je veoma važna. Neliječeni gubitak sluha može dovesti do pogoršanja razumevanja govora, socijalne izolacije i povećanog mentalnog napora tokom komunikacije. Pravovremena upotreba slušnih aparata pomaže mozgu da zadrži sposobnost obrade zvučnih informacija.